Graševina je sorta daleko najzastupljenija u sortimentu Hrvatskog zagorja i zauzima površinu od 132,8 ha.
Srednje bujnog rasta, dobre oplodnje i redovitih prinosa, Graševina dozrijeva u trećem razdoblju.
U proljeće kreće kasno, čime izbjegava kasne proljetne mrazove. Otporna je na niske temperature, čime je pogodna za proizvodnju predikata. Prilagodljiva je na većini hrvatskih tala, ali najbolje rezultate daje na povišenim položajima te na lakšim i kalijem bogatim tlima. S obzirom na to da slabo rađa na bazalnim pupovima, zahtjeva rez na dugo rodno drvo. Prinosi i sadržaj šećera u grožđu variraju, ovisno o položaju, ekološkim uvjetima uzgoja i godini. Kiseline su redovito zadovoljavajuće. Grožđe daje vina finih sortnih aroma, zelenkasto-žute boje, ugodnih kiselina i umjerenih alkohola.